Istraživanje putem anketnih upitnika za turiste u pet pilot područja projekta HUMANITA, posebice između srpnja i listopada 2023. godine, dovodi do zanimljivih preliminarnih rezultata o njihovim navikama i poznavanju prirodnih područja od strane šire javnosti. Analiza rezultata ovog istraživanja cilja interpretirati odgovore ispitanika (turisti), u svrhu razumijevanja njihovih percepcija, navika i izbore odnosno odluke koje donose vezano za u istraživanje pilot područja, kao i njihove svijesti o utjecajima kojima su izloženi priroda i okoliš.
Svjesni smo da se većina ispitanika, odnosno turista, pretežno bavi pješačenjem i planinarenjem, često posjećujući poznata zaštićena područja i prirodne znamenitosti poznatim putovima i stazama. Više od 80% ispitanika izjavilo je da kod izleta najviše cijene ljepotu i veličanstvenost prirodne baštine koju nudi područje, a više od trećine tvrdi da ih privlače mogućnosti bavljenja sportskim i rekreacijskim aktivnostima. Mogućnost susreta, ili jednostavnog promatranja divljih životinja, također je razlog zainteresiranosti jednog dijela ispitanika. Percepcija turista, i njihova interakcija s divljim vrstama životinja, jedna je od tema na kojima su razvijeni specifični uvidi u okviru ovog istraživanja.
U ovoj specifičnoj temi o suživotu čovjeka i okoliša, turisti su izrazili stavove i razmišljanja koje bi vrste divljih životinja mogle ograničiti slobodne aktivnosti na određenom pilot području. Podaci pokazuju da je posjeta turista pojedinom području na neki način uvjetovana ne samo stvarnom prisutnošću divljih životinja, nego i sviješću turista o njihovoj (potencijalnoj) prisutnosti. Prilično mali broj vrsta je ispitanicima razlog za ograničavanje aktivnosti i zabrinutost u vezi kretanja u prirodi, a glavni razlog im je bez sumnje medvjed.
Naime, 40% ispitanika je izjavilo da, prema ovoj velikoj zvijeri koja živi u nekim područjima planina Središnje Europe, prilagođavaju (a možda čak i ograničavaju) svoja kretanja – podaci pokazuju zabrinutost zbog medvjeda (40%) u svim pilot područjima. U Nacionalnom parku Mala Fatra u Slovačkoj, gotovo 80% ispitanika je izrazilo zabrinutost zbog medvjeda. U Nacionalnom parku Bükk u Mađarskoj spominje ga samo 37,5%, jednako koliko i onih koji tvrde da nijedna vrsta navedena u upitniku nije posebno zabrinjavajuća na otvorenom području. Zanimljivo je da se identificirane vrste smatraju zabrinjavajućima čak i u područjima gdje ispitanici nisu upoznati s prisutnosti tih vrsta na tom području, poput zaštićenog područja Kamenjak u Hrvatskoj. Slično tome, u Nacionalnom parku Appennino Tosco-Emiliano u Italiji, 30% ispitanika medvjeda smatra prijetnjom, iako ga nema u parku. I ovdje se najviše boje vuka i poskoka, iako u manjini, dok 50% tvrdi da nema posebnog straha ni prema jednoj životinji, što je u skladu s općim trendom. S druge strane, u Nacionalnom parku Bukk u Mađarskoj često se spominje jelen (10%) kao vrsta o kojoj bi moglo ovisiti ograničenje rekreacijskih aktivnosti.
Značaj ovih podataka nije samo u dokumentiranju objektivnih informacija, već i u mjerenju percepcije turista i osjetljivosti prema okolišu u zaštićenim područjima. Ovo istraživanje ima za cilj razumjeti i, zauzvrat, poboljšati međusobnu interakciju za održivi suživot između različitih ekosustava – čovjeka i prirode. Pratite nas i dalje kako biste saznali konačne rezultate!